Written by: darkomacan
3/3/2010 9:00 PM

Na Locus - "the magazine of the science fiction & fantasy field" sam pretplaćen nekih dvanaestak godina, možda koju više. Iskreno, ni ne čitam ga baš, više se taloži po zakutcima pa ga ponekad uzmem i pročitam intervju ili tako nešto. Zašto sam onda pretplaćen? Ah, a zašto radimo hrpu stvari koje su nam bile bitne, a nedostupne, u mladosti?

I tako, nedavno je umro Charles N. Brown, osnivač i urednik istoga i učinilo mi se kako je to dobra prilika - u sprezi sa SEKom - da prekinem s pretplatom u kojoj, zapravo, ne uživam. Jer, apsolutno svaki broj Locusa je isti i to, iz godine u godinu, ima manje veze sa znanstvenom fantastikom kakva je sada, a možda i sa životom. U jednu ruku, to vjerojatno odražava dojam naše delegacije u Denveru koja je tamošnji WorldCon opisala kao gerijatrijski, a u drugu ruku je signal za uzbunu.

Ne mislim da je SF mrtav, 50% sam siguran da još ni ja nisam umro, ali sam prilično uvjeren da je fandom kakav je uspostavljen 1930-ih odapeo, kako je i red. Naš, domaći fandom puno je agilniji i mlađi: prihvativši promjene, nove trendove i skupine, obnavlja se iz godine u godinu. Tako SFeraKon više nije ono što je bio 1986. (da navedem moj prvi) i hvala Bogu i svemiru na tome. Neka se nikad ne prestane mijenjati.

A časopisi i komunikacija? Ma koliko ja bio retro i nostalgičan, vjerojatno je istina da sudbina SF-a više nije na kioscima, bar ne u dosadašnjem obliku. I vjerojatno je istina da je to dobro.

***

A kako ne bi sve bilo obojeno sjetom: OVCE!



(mcn)

Trackback Print

Location: Blogs Blogoreja